Životna sredina i zdravlje su usko povezani. Znate li činjenice?

1. Zagađenje tla utječe na funkciju tla i efikasno korištenje, te šteti javnom zdravlju.

Glavni izvori zagađenja tla su poljoprivredni materijali (đubrivo, pesticidi, plastična folija, itd.), industrijski otpad (otpadne vode, čvrsti otpad, izduvni gasovi, itd.) i čvrsti komunalni otpad (kanalizacija, čvrsti otpad, dim/otpadni gas, itd.).

Šta da radimo? Za kontaminirano građevinsko zemljište treba da izvršimo projekte sanacije ili barijere i sprovedemo institucionalne kontrole. Za kontaminirano poljoprivredno zemljište treba prilagoditi pH nivo, regulisati sadržaj vode, vratiti poljoprivredno zemljište u šumu i saditi pamuk, konoplju, dud, bambus, cvijeće i sadnice.

 

2. Okruženje čiste vode i bezbedna voda za piće su temelj javnog zdravlja.

Recite NE zagađenju vode: industrijskim otpadnim vodama, gradskoj kanalizaciji, pesticidima, đubrivima i ostalom.

 

3. Zagađenje vazduha će izazvati štetne efekte na respiratorni i kardiovaskularni sistem.

Vazduh predstavlja osnovu za ljudsko disanje. Odrasla osoba tipično udiše više od 20.000 puta dnevno, što zahtijeva unos od 10 do 15 kubnih metara zraka.

 

4. Zagađenje mora ugrožava sigurnost morskih proizvoda i utiče na morski ekosistem i zdravlje ljudi.

Kanalizacija s visokim sadržajem amonijaka i fosfora u more uzrokuje crvenu plimu; crvena plima proizvodi toksin crvene plime, koji zagađuje plodove mora; plastika lomi i adsorbira zagađivače koje jedu morski život; čovjek ulovi veliki broj morskih plodova kako bi zadovoljio potrebe za hranom i ishranom.

 

5. Zaštita biodiverziteta i održavanje ekološke ravnoteže su korisni za ljudsko zdravlje i održivi razvoj.

Usjevi se oslanjaju na insekte za oprašivanje, a rizik za sigurnost hrane se povećava kako raznolikost i broj divljih insekata opada; a šume i prirodna staništa se degradiraju, narušavaju i uništavaju rastom stanovništva, širenjem zemljišta i drugim faktorima.

 

6. Negativan uticaj klimatskih promjena na ekološku sredinu povećava zdravstvene rizike.

Učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih pojava uzrokovanih klimatskim promjenama se povećavaju, što za posljedicu ima niz lančanih posljedica, kao što su toplotni valovi, kišne oluje, poplave i suše, nestašica vode za piće, šumski požari itd., koji su direktno utjecali na život i zdravlje ljudi.

 

7. Radijacija je svuda, ali ne treba je se plašiti.

Svakodnevno smo izloženi prirodnom zračenju, a ukupna količina prirodnog zračenja koju primamo daleko je veća od one od ljudskih aktivnosti kao što su nuklearna energija i nuklearna tehnologija. Doza zračenja s kojom se ljudi mogu susresti u svakodnevnom životu daleko je niža od doze štetne za ljudski organizam.

Pod uslovom bezbednog rada, nuklearna energija je vrsta čiste energije sa minimalnim uticajem na životnu sredinu. Doza zračenja koju proizvodi nuklearna elektrana tokom normalnog rada daleko je ispod nacionalnog standarda i neće štetiti ljudskom zdravlju.

 

8. Pravilno sortiranje i odlaganje otpada iz domaćinstva ne samo da štiti životnu sredinu, već i koristi javnom zdravlju.

Ako se velika količina kućnog otpada ne tretira i ne odloži na vrijeme, ne samo da će proizvoditi neprijatan miris, razmnožavati komarce i muhe, utjecati na okoliš, već će i zagađivati ​​tlo, površinske i podzemne vode, zrak i utjecati na javno zdravlje.

 

9. Nepravilna upotreba ili odlaganje otrovnih i opasnih materija u radu i životu može predstavljati potencijalne zdravstvene rizike.

Kućne hemikalije treba držati van hrane i vode i van domašaja dece.

 

10. Zagađenje bukom remeti svakodnevni život i šteti zdravlju.

Različiti intenzitet zvuka različito djeluje na čovjeka, veća buka može uzrokovati privremeno ili trajno oštećenje sluha.