Osnove upravljanja vanrednim situacijama za ekološke incidente u preduzećima-Provjera opasnosti po životnu sredinu

01 Šta je istraživanje opasnosti po životnu sredinu?

Opasnosti po životnu sredinu se odnose na činjenice ili uslove koji nisu u skladu sa zakonima o zaštiti životne sredine, propisima, pravilima, standardima i sistemima upravljanja bezbednošću, ili koji mogu direktno ili indirektno dovesti do iznenadnih ekoloških incidenata usled drugih faktora. Ove opasnosti se prvenstveno manifestuju kao nedostaci u upravljanju sigurnošću životne sredine i merama prevencije rizika. Oni predstavljaju direktan uzrok iznenadnih ekoloških incidenata. Istraživanje opasnosti po životnu sredinu uključuje identifikaciju potencijalnih rizika u proizvodnim procesima, procjenu mogućih opasnosti koje bi mogle izazvati iznenadne incidente i evaluaciju preventivnih mjera kako bi se osigurala njihova implementacija i poboljšanje. Ovaj pristup upravljanju životnom sredinom ima za cilj prevenciju, eliminaciju i ublažavanje iznenadnih ekoloških incidenata. Proces istraživanja opasnosti po životnu sredinu je dinamičan postupak koji se kontinuirano poboljšava.

02 Kako uspostaviti sistem istrage skrivenih opasnosti?

(1) Uspostaviti sistem odgovornosti za identifikaciju i upravljanje opasnostima, stvarajući sveobuhvatan okvir koji pokriva sva odjeljenja, jedinice i pozicije od višeg rukovodstva do radnika na prvoj liniji; (2) Razviti operativne smjernice za objekte za reagovanje u vanrednim situacijama, uključujući inspekcijske protokole, operativne procedure, rasporede održavanja i aranžmane finansiranja kako bi se osigurala kontinuirana funkcionalnost; (3) Implementirati mehanizam samo-inspekcije, samo-izvještavanja, samo-ispravljanja i samo-provjere za upravljanje opasnostima; (4) Voditi detaljnu evidenciju aktivnosti upravljanja opasnostima u arhiviranoj dokumentaciji; (5) Redovno ažurirati korporativne planove reagovanja u vanrednim situacijama i precizirati mjere prevencije rizika za ekološke incidente; (6) Sprovoditi periodične obuke za edukaciju zaposlenih o identifikaciji opasnosti i upravljanju; (7) Preduzeća sa potrebnom infrastrukturom treba da uspostave integrisani informacioni sistem upravljanja opasnostima povezan sa njihovim platformama za digitalno upravljanje.

03 Koji je sadržaj istraživanja opasnosti po životnu sredinu?

Preduzeća mogu identifikovati potencijalne opasnosti po životnu sredinu koje mogu direktno ili indirektno dovesti do iznenadnih ekoloških incidenata kroz dva ključna pristupa: upravljanje sigurnošću životne sredine i mere prevencije rizika od iznenadnih ekoloških događaja. Šest aspekata inspekcije upravljanja bezbednošću životne sredine obuhvata: 1. Sprovođenje procene rizika za iznenadne ekološke incidente radi određivanja nivoa rizika; 2. Izrada i podnošenje planova reagovanja u vanrednim situacijama za iznenadne ekološke incidente; 3. Uspostavljanje i unapređenje sistema inspekcije i upravljanja skrivenim opasnostima, uključujući implementaciju identifikacije opasnosti i dokumentacije; 4. Sprovođenje hitne obuke za iznenadne ekološke incidente i tačno evidentiranje evidencije obuke; 5. Održavanje neophodne opreme i zaliha za hitne slučajeve životne sredine; 6. Javno objavljivanje planova reagovanja u vanrednim situacijama i evidencije vežbi. Mjere za prevenciju rizika u preduzeću za iznenadne ekološke incidente ne odnose se na sprječavanje požara, eksplozija ili curenja, već radije na obuzdavanju izlivanja hemikalija, ispuštanja kontaminirane vode sa granica fabrike u spoljašnje okruženje ili sprečavanju dalje eskalacije opasnosti nakon takvih nesreća u proizvodnji. Preduzeća mogu provoditi inspekcije i procjene opasnosti po životnu sredinu samostalno ili putem agencija treće strane. Na osnovu ovih procjena, preduzeća bi trebalo da implementiraju efikasne mjere prevencije rizika, da nagomilaju dovoljne zalihe za hitne slučajeve i poboljšaju objekte za hitno sakupljanje kao što su rezervoari za hitne slučajeve.

04. Koji je metod i učestalost istraživanja i upravljanja skrivenim opasnostima u preduzeću?

Preduzeća treba da formulišu godišnje planove rada sveobuhvatnom procenom faktora kao što su nivoi rizika od iznenadnih ekoloških incidenata i uslova proizvodnje, navodeći učestalost inspekcije, obim i stavke. Ovisno o ovim parametrima, inspekcije se mogu kategorizirati u sveobuhvatne inspekcije, rutinske provjere, specijalizirane inspekcije i provjere na licu mjesta. Kompanije bi trebalo da uspostave mehanizam za identifikaciju opasnosti dajući prioritet rutinskim inspekcijama kako bi se brzo otkrili i riješili rizici. Sveobuhvatne inspekcije se odnose na pune-ocjene koje se provode na nivou postrojenja, uz najmanje jednu godišnju inspekciju. Rutinske inspekcije uključuju svakodnevne patrole koje organizuju timovi, sekcije ili radionice za određene projekte, a učestalost je određena zahtjevima projekta (najmanje jednom mjesečno). Specijalizovane inspekcije ciljaju na određene periode, područja, opremu ili mjere, sa učestalošću prilagođenom praktičnim potrebama. Preduzeća također mogu provoditi provjere na licu mjesta na osnovu svojih procesa upravljanja.

05 Kako sprovesti istraživanje i upravljanje skrivenim opasnostima u preduzećima?

(1) Samoinspekcija. Preduzeća će izraditi kontrolne liste inspekcije opasnosti po životnu sredinu na osnovu svojih operativnih realnosti kako bi izvršila samo{3}}procjenu. (2) Samoprijavljivanje. Ne-upravljačko osoblje koje identifikuje opasnosti po životnu sredinu mora se odmah prijaviti-nadzornicima ili šefovima odjela; rukovodeće osoblje koje otkrije opasnosti tokom inspekcije obavještava nadležne šefove odjela. Prijavljeni incidenti će se odmah rješavati. (3) Samoispravljanje. Manje opasnosti zahtijevaju dodjelu odgovornosti, pokretanje hitne sanacije s rokovima. Završenu sanaciju će potvrditi šefovi odjeljenja i označiti kao riješenu. Velike opasnosti zahtijevaju izradu planova sanacije, koje moraju potpisati šefovi odjeljenja i proslijediti relevantnim odjelima radi implementacije. (4) Samopotvrda. Nakon otklanjanja većih opasnosti, preduzeća će organizovati tehničke timove i stručnjake koji će proceniti efikasnost, pripremiti izveštaje o prihvatanju koje potpisuju šefovi odeljenja i označiti kao rešeno.